Cirih, savršeno mesto za život

Ocena:
3.9/5
od 14 čitalaca

Zašto posetiti baš Cirih, kad ima toliko toplijih i egzotičnijih destinacija na svetu? Moji razlog je bio vrlo jednostavan: Swissair, švajcarska nacionalna avio-kompanija je imala super akciju i karta Beograd-Cirih je bila vrlo povoljna, pa sam odlučila da istražim šta to grad, koji prema mnogim istraživanjima ima najviši standard na svetu, ima da ponudi turistima.

Let od Beograda do najvećeg švajcarskog aerodroma Cirih – Kloten traje oko 90 minuta, a šoping groznica počinje već na aerodromu na kojem ima više od 60 radnji. Za kupoholičare će biti zanimljiv podatak da su u glavnom bulevaru Bahnhofstrasse, koji od glavne železničke stanice vodi do jezera, smeštene luksuzne druguljarnice i prodavnice poznatih brendova: Rolex, Chopard, Swatch, Omega, TAG Heuer, Louis Vuitton. Ali i za nas, sa ne tako dubokim džepom, Cirih je imao šta da ponudi. U obližnjoj ulici se svake subote organizuje buvljak na kome se može naći stvarno sve i svašta, ili zameniti ono što vam više ne treba za ono što vam se dopadne.

Moj savet je da odmah po dolasku kupite ZürichCARD koja omogućava besplatnu vožnju svim prevoznim sredstvima (voz, autobus, tramvaj i brod), ulaz u 50 gradskih muzeja i popuste pri kupovini ulaznica za pozorišta, barove i klubove. Više informacija možete naći ovde www.zuerich.com Cirih ima 100 galerija i 50 muzeja, pa mi je ZürichCARD bila dobra investicija. Kunsthaus ima jednu od najznaèajnijih kolecija impresionistièkih autora, a u Muzeju Johanna Jakobsa sam videla kako se uzgaja i pravi kafa. Plan mi je bio da posetim još i Muzej igračaka (Spielzuegmuseum), Muzej Jamesa Joyce-a koji je upravo u Cirihu napiso svoje remek delo Uliks i Švajcarski nacionalni muzej (Schweizeriches Landesmuseum), ali kako su 3 dana zaista malo za Cirih, eto razloga da se vratim .

U centru grada se nalazi veliki park, Lindenhof, koji je u stvari nulta tačka Ciriha. Tu ljudi igraju šah, parovi zagrljeni sede na klupama i zidićima i uživaju u pogledu na reku Limat i njene brojne mostiće. Ovo mesto je značajno, jer je baš ovde primljeno hrišćanstvo, započeo pokret reformacije i potpisana Confoederatio Helvetica 1798. (otud i CH kao skraćenica i domen Švajcarske). Rodno mesto reformacije je crkva Grossmünster koja je, preme legendi, podignuta na mestu na kom je Karlo Veliki otkrio grobove gradskih mučenika Feliksa i Romule. Zanimljiv je i podatak da se u centru grada nalazi crkva Fraumünster, osnovana u 9. veku u čijem su manastiru živele aristokratske žene koje su, sve do reformacije, imale iskljuèivo pravo da kuju novac. Na najstarijoj ciriškoj crkvi, crkvi sv. Petra iz 1534. godine, nalazi se najveći sat na svetu. Da bi “izmerila” jedan minut, velika kazaljka mora da “preðe” čak 45 centimetara. Setite se toga kad sledeći put kažete „tačan kao švajcarski sat“.

Postoji i jedno mnogo razuzdanije lice ovog grada, ulica Longstrasse ili zona crvenih fenjera. To je jedna od centralnih ulica i moj hotel je bio baš ovde. Ali, ništa neprijatno mi se, naravno, nije dogodilo. I ovaj deo grada je bezbedan koliko i cela Švajcarska, a atmosfera u kojoj je gotovo sve dozvoljeno privlači veliki broj umetnika koji sve češće otvaraju svoje ateljee upravo ovde.
Kao i mnogi, i ja obožavam čokoladu. Naravno da nisam propustila priliku da u Švajcarskoj, prestonici čokolade, pazarim ručno pravljen moj omiljeni „greh“ u brojnim čokolaterijama. Pored brojnih šopova Milka čokolade (istraživanja pokazuju da je upravo ova čokolada kriva što mnoga deca u zapadnom svetu misle da je krava ljubičasta), na svakom koraku nailazite na
Prodavnice „Nestle“, „Toblerone“ i „Lindt“ čokolada. Interesantan mi je bio i podatak da svaki Švajcarac godišnje pojede više čokolade nego stanovnik bilo koje druge zemlje na svetu.


Najlepši deo grada meni je bio zapadni Cirih, prava moderna četvrt u kojoj umetnici spajaju graðevine starog industrijskog vremena sa modernim elementima. U ovoj, nekada industrijskoj oblasti, stare fabrike i postrojenja dobijaju sasvim novu namenu, postaju alternativna pozorišta, koncertne dvorane, klubovi, restorani... Vijadukt, nekadašnja metro linija, danas obiluje radnjama urbanih dizajnera, ispred kojih često organizuju i žive DJ nastupe, prodavnicama muzičke opreme, organske hrane, a svima je zajednička ekscentričnost modernog doba. Vikendom ovaj deo grada preplavi oko 10 000 mladih željnih noćnog provoda koji dolaze bukvalno sa svih strana sveta, pa žurka, kao i u Beogradu, traje do zore.

 

U Cirihu je skoncentrisana prava sila svetskog bankarstva, pa nemojte da vas začudi činjenica da je ovo jedan od najskupljih gradova na svetu. Iznenadio me je podatak da su Nemački, Italijanski, Francuski i Retroromanski zvanični jezici u Švajcarskoj, ali mi je onda bila jasnija gastronomija koja trpi uticaje Italije, Francuske i Nemačke.Ipak, fondue je najpoznatija gastronomska „poslastica“ ovog grada, i stvarno je to bio najbolji fondue koji sam do sada probala.


Biljana Nedeljković
Putovanja za dvoje  

Ostali postovi

Podelite sa nama iskustva sa Vaših putovanja. Pošaljite nam tekstove i fotografije na blog@teleporter.rs Najbolje reportaže biće objavljivane na sajtu.